O alergijama

Alegije nastaju kod prekomjerne reakcije obrambenog sustava na inače neškodljive tvari.

Iako uzrok još nije potpuno definiran, jasno je da su promjene u prehrani i načinu života, sve veća zagađenja, kao i česta uporaba lijekova, sigurno doprinijeli porastu respiratornih alergija. Najčešći alergeni su cvjetni pelud, životinjska dlaka i slina, grinje, plijesni i neka hrana. U proljeće, kada je zrak pun peludnih čestica, mnogi ljudi pate od peludne hunjavice. Uzrokuju je peludi stabala, trava i korova.

Alergije se javljaju u mnogo različitih oblika i uobičajeno je da se kategoriziraju prema vrstama tvari koje ih uzrokuju ili dijelovima tijela koje pogađaju. Alergije dijelimo na: kožne alergije, respiratorne alergije, astmu, alergije na hranu, alergije na lijekove i alergije na ubod kukaca.

Najčešće alergijske bolesti su alergijski rinitis, odnosno rinokonjunktivitis, astma i alergijski dermatitis.

Kod alergijskog rinitisa, kao najčešće alergijske bolesti, rizični čimbenici za pojavu simptoma u načelu se mogu podijeliti u nasljedne i stečene. Genetska, odnosno nasljedna predispozicija najjednostavnije se može prikazati ovako: ako je jedan roditelj alergičan (poglavito majka), rizik razvoja alergije u djeteta je udvostručen. Rizik je četverostruk ako su oba roditelja alergičari.

Od vanjskih čimbenika, osim općepoznatih znanja o utjecaju povećane izloženosti alergenima, zagađivačima i tvarima koje nadražuju, svakako je najzanimljivija interpretacija putem tzv. higijenske teorije koja pojednostavljeno kaže: što smo čistiji i zdraviji, to je mogućnost za razvoj alergija veća. Naime, redovitim cijepljenjem, pretjeranom uporabom antibiotika i razvijenim higijenskim navikama, smanjujemo prirodnu stimulaciju imunološkog sustava u borbi protiv uobičajenih patogena (virusi, bakterije). Stoga „nezaposleni” imunološki sustav „izmišlja“ neprijatelje i bori se protiv alergena iz okoliša.

Najčešći simptomi su začepljenost nosa, pojačana sekrecija iz nosa, kihanje, osjećaj suhoće ili sekreta u nosu, povremeno krvarenje iz nosa, svrbež kože i crvenilo očiju.

Simptomi alergijske reakcije mogu biti lokalizirani na organ putem kojega je alergen ušao u organizam, na kožu ili sluznice, probavni ili dišni sustav, a mogu biti i sustavni, tj. zahvatiti cijeli organizam.

Kontakt alergena iz okoliša sa sluznicom dišnog sustava kod senzibilizirane osobe uzrokuje tipične neugodne simptome na zahvaćenim organima. Tako nastaju alergijski rinitis i/ili konjunktivitis, a na donjim dišnim putovima astma. Upalnim procesom, zbog preosjetljivosti sluznice nosa na neki od alergena, ona gubi svoju osnovnu zaštitnu funkciju i uzrokuje niz tegoba. Nos djeluje poput filtra, ovlaživača i grijača te na taj način priprema da zrak iz atmosfere uđe u pluća. Kad nos više ne obavlja svoju zaštitnu funkciju, u pluća ne dolazi kvalitetno pripremljen zrak, pa postoji opasnost od astme. Simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi, no traju duže i javljaju se u isto doba godine.