Pitanja i odgovori

Što su alergije i kako nastaju?
Naš imunološki sustav štiti organizam od stranih tijela-antigena stvaranjem antitijela i drugih kemijskih tvari, a alergija je neuobičajen odgovor našeg imunološkog sustava na razne čimbenike iz okoliša. Alergijska se reakcija javlja kad naš imunološki sustav ne uspije razlikovati dobro od lošega te oslobađa kemijsku tvar histamin, koja zatim napada bezopasnu tvar iz okoliša kao da se radi o prijetnji. Histamin zatim izaziva mnoge simptome koji se povezuju s alergijama. Svojim vazodilatacijskim djelovanjem histamin uzrokuje upalnu reakciju u tkivu, što rezultira neugodnim simptomima.
Koje vrste alergija poznajemo?
Alergije se javljaju u mnogo različitih oblika i uobičajeno je da se kategoriziraju prema vrstama tvari koje ih uzrokuju ili dijelovima tijela koje pogađaju. Alergije dijelimo na: kožne alergije, respiratorne alergije, astmu, alergije na hranu, alergije na lijekove i alergije na ubod kukaca.
Koje vrste alergijskih bolesti postoje?
Najčešće alergijske bolesti su alergijski rinitis, odnosno rinokonjunktivitis (upala sluznice gornjih dišnih puteva i sluznice očnih kapaka), astma i alergijski dermatitis.
Što su alergeni?
Alergeni su tvari koje izazivaju imunološki odgovor organizma (obično je to protein stran organizmu). Alergeni se nalaze gotovo svugdje u prirodi, a najčešći su grinje kućne prašine, produkti životinja štetočina i kućnih životinja (sastojci kože, dlake ili žljezdanih izlučevina, a slina je najjači alergen), pelud, razna hrana i njeni aditivi, lijekovi, konzervansi, plijesni i otrovi insekata.
Zašto želimo iskorijeniti ambroziju?
Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka koja naraste od jedan do jedan i pol metar visine. Korijen joj je vretenast. Stablo joj je uspravno, razgranato i gusto prekriveno sitnim dlačicama. Poznata je još kao partizanka ili limundžik. Ambrozijina pelud je jedan od najjačih poznatih alergena. Na sluznicama dišnih organa pelud kod osjetljivih bolesnika može prouzročiti alergijsku reakciju. Klasični simptomi su primjerice crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži i probavnom sustavu. Štetnost ambrozije u poljodjelstvu je velika, jer ona zahvaljujući svome izuzetno jakom korijenskom sustavu i bujnoj vegetativnoj masi iz tla iznosi velike količine hranjivih tvari, uzrokujući time njegovo osiromašenje.
Koje vrste alergena poznajemo?
Poleni trava, stabala i korova, plijesni (spore), grinje kućne prašine, grinje skladišta, alergeni iz žohara, pasa, mačaka, štakora, konja, krava i ptica.
Tko sve može dobiti alergiju?

Kod alergijskog rinitisa, kao najčešće alergijske bolesti, rizični čimbenici za pojavu simptoma u načelu se mogu podijeliti u nasljedne i stečene. Genetska, odnosno nasljedna predispozicija, najjednostavnije se može prikazati ovako: ako je jedan roditelj alergičan (poglavito majka), rizik razvoja alergije u djeteta je udvostručen. Rizik je četverostruk ako su oba roditelja alergičari.

Od vanjskih čimbenika, osim općepoznatih znanja o utjecaju povećane izloženosti alergenima, zagađivačima i tvarima koje nadražuju, svakako je najzanimljivija interpretacija putem tzv. higijenske teorije, koja pojednostavljeno kaže: što smo čistiji i zdraviji, to je mogućnost za razvoj alergija veća. Naime, redovitim cijepljenjem, pretjeranom uporabom antibiotika i razvijenim higijenskim navikama, smanjujemo prirodnu stimulaciju imunološkog sustava u borbi protiv uobičajenih patogena (virusi, bakterije). Stoga „nezaposleni” imunološki sustav „izmišlja“ neprijatelje i bori se protiv alergena iz okoliša.

Imam li ja uopće alergiju?

Važno je naglasiti kako nema smisla raditi alergološku obradu ili testiranje dok ste na terapiji, jer na taj način nećete dobiti pravovaljane nalaze! Također, kožni ubodni test nepouzdan je do druge godine života.

Liječnik će vam prilikom upućivanja na alergološko testiranje postaviti niz pitanja, među kojima će se najčešće pojaviti i sljedeća:

  1. Koje simptome imate?
  2. Ima li simptoma koji upućuju na moguće pridružene bolesti (kašalj, zaduha, kožne promjene, očni simptomi)?
  3. Kada se simptomi javljaju (varijacije tijekom dana, utjecaj praznika, sezonske varijacije)?
  4. Postoje li neki provokacijski čimbenici za pojavu simptoma (uvjeti stanovanja – kućni ljubimci, zidne tapete, gljivice na zidovima, posteljina; radna okolina – centralno grijanje, klimatizacija; škola, vrtić; prehrambene navike – alergija na hranu)?
  5. Ima li netko u obitelji alergiju (rinitis, dermatitis, urtikarija ili astma)?
  6. Jeste li imali alergijske smetnje tijekom djetinjstva (dermatitis, urtikarija, rinitis ili astma)?
Koji su simptomi alergija?

Najčešći simptomi: začepljenost nosa, pojačana sekrecija iz nosa, kihanje, osjećaj suhoće ili sekreta u nosu, povremeno krvarenje iz nosa, svrbež kože, crvenilo, peckanje i/ili suzenje očiju.

Simptomi alergijske reakcije mogu biti lokalizirani na organ putem kojega je alergen ušao u organizam, na kožu ili sluznice, probavni ili dišni sustav, a mogu biti i sustavni, tj. zahvatiti cijeli organizam.

Kontakt alergena iz okoliša sa sluznicom dišnog sustava kod senzibilizirane osobe uzrokuje tipične neugodne simptome na zahvaćenim organima. Tako nastaju alergijski rinitis i/ili konjunktivitis, a na donjim dišnim putovima astma. Upalnim procesom, zbog preosjetljivosti sluznice nosa na neki od alergena, ona gubi svoju osnovnu zaštitnu funkciju i uzrokuje niz tegoba. Nos djeluje poput filtra, ovlaživača i grijača te na taj način priprema da zrak iz atmosfere uđe u pluća. Kad nos više ne obavlja svoju zaštitnu funkciju, u pluća ne dolazi kvalitetno pripremljen zrak, pa postoji opasnost od astme. Simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi, no traju duže i javljaju se u isto doba godine.

Može li se alergije izliječiti i kako ublažiti simptome?

Liječenje ponajprije ovisi o problemima koje alergija izaziva i jačini simptoma. Liječenje se obavlja na nekoliko načina: izbjegavanjem alergena, konvencionalnim načinom, uporabom biljnih lijekova i dodataka prehrani.

Konvencionalno liječenje sastoji se od: antihistaminika u obliku tableta, raspršivača za nos, kapi za oči, dekongestiva u obliku kapi i sprejeva za nos, kortikosteroida u obliku inhalacija, tableta i sprejeva.

Konvencionalan način liječenja mora se provoditi uz kontrolu i stručnu pomoć liječnika.

Biljni lijekovi i dodaci prehrani koji pomažu u liječenju alergije su:

  • proizvodi za higijenu, čišćenje i zaštitu nosne šupljine Aqua Maris linija,
  • vitamin C i bioflavonoidi, koji djeluju kao prirodni antihistaminici – treba uzimati 500 mg C vitamina čak tri puta dnevno (poslije jela, jer vitamin C može iziritirati želudac), a smatra se da su i vitamini A i B skupine jaki stimulansi za obrambeni sustav organizma,
  • proizvodi koji se rade od pčelinje peludi i matične mliječi mogu ublažiti ili ukloniti simptome respiratorne alergije, ali ih ne smiju uzimati ljudi koji su alergični na ubod pčela.

Lijekovi mogu samo kontrolirati simptome bolesti, ali je ne mogu izliječiti.

Kako smanjiti izloženost alergenima?
a) smanjimo količinu alergena u zraku - kontrola okoliša (npr. uništavanje ambrozije), b) genetsku predispoziciju nažalost ne možemo mijenjati, ali možemo odgoditi pojavu bolesti npr. odgovornim ponašanjem u trudnoći, prirodnim porodom umjesto carskim rezom, dojenjem, neizlaganjem iritansima i duhanskom dimu (zabrana pušenja), c) smanjimo udisanje alergena - pratite peludni kalendar i bioprognozu i tako izbjegnite alergene, d) smanjimo kontakt alergena sa sluznicom nosa - prije izlaska iz zatvorenog prostora uštrcajte u nos preparat s ektoinom, koji poput filtera oblaže sluznicu nosa i onemogućava kontakt alergena i sluznice, e) smanjimo kontakt alergena sa sluznicom oka tako da prije izlaska upotrijebite kapi za oči s ektoinom, jer on u kontaktu sa sluznicom oka stvara hidrokompleks u obliku filma, koji štiti od kontakta s alergenima.
Kada se trebamo paziti kojih alergena?

Na alergijskom kalendaru provjerite u koje doba godine možete očekivati alergijske simptome na određene biljne vrste. 

Niste našli željeni odgovor?

Postavite pitanje našem timu stručnjaka.